Od srede 8. novembra u kragujevačkoj galeriji „Rima” biće premijerno predstavljeni radovi slikara Đorđa Ivačkovića (1930-2012) nastali u njegovom prvom, takozvanom „beogradskom” perioda. Izložbu, koja će biti svečano otvorena u 19 sati, čine slike nastale tokom 1961. i 1962. godine - u vreme pre Ivačkovićevog trajnog odlaska u Pariz, u kojima je započeo uspostavljanje osnovnih postulata svoje apstraktne slike, po kojoj će postati cenjen i prepoznatljiv u narednim decenijama. Samouk u oblasti slikarstva, arhitekta po profesiji i džez muzičar, Ivačković je tokom pedesetih godina 20. veka doživeo sudbonosne susrete sa francuskim i američkim posleratnim slikarstvom na gostujućim izložbama u Beogradu.

Tada je zaplovio u svet apstraktne slike, sasvim samostalno. Sa jedne strane nezainteresovan za beogradsku likovnu scenu, a sa druge strane neukorenjen u inostranim kulturno-umetničkim sredinama, Ivačković je samo snagom sopstvenog doživljaja vođenog iskustvom bavljenja džez muzikom i upornog istraživanja u oblasti likovne apstrakcije već početkom sedme decenije stvorio dela čiste apstrakcije i ekspresivnog karaktera. U slikama iz 1961. godine moguće je očitati Ivačkovićeve rane uzore poput Pjera Sulaža, Hansa Hartunga i Franca Klajna, dok će na liniji slika iz 1962. godine nastati i prvi radovi kojima se naredne godine javno predstavio kao slikar u Parizu i kojima će privući pažnju i priznanje francuske likovne kritike.

Izložbu koja donosi nove uvide u Ivačkovićevo stvaralaštvo posetioci kragujevačke galerije moći će da pogledaju do 10. decembra.

ĐORĐE IVAČKOVIĆ (1930-2012)

Rođen u Horgošu 1930. godine, Ivačković je nakon završene Mešovite gimnazije u Novom Sadu (1948) upisao i završio studije na Arhitektonski fakultet u Beogradu (1955). Sredinom pedesetih godina XX veka samostalno počinje da se bavi slikarstvom na šta su presudno uticale izložbe savremenog franscuskog i američkog slikarstva održane u Beogradu. Kratko boravi u Italiji (1957) i Nemačkoj (1959) i posećuje Pariz krajem 1961. godine.

Odlučuje da mu slikarstvo bude životni poziv i trajno se seli u Pariz naredne godine. Prvu samostalnu izložbu održava u Parizu 1963. godine. Na pariskom Bijenalu mladih 1965. postiže veliki uspeh u selekciji Francuske. Tom prilikom ga prvi put otkriva jugoslovenska stručna javnost i već od 1967. godine počinje da izlaže u Jugoslaviji. Prvu samostalnu izložbu u domovini priređuje 1971. u Beogradu.

Tokom osme i devete decenije 20. veka učestvuje na najznačajnijim likovnim smotrama u Francuskoj i Jugoslaviji, njegovi radovi postaju deo izložbi savremene jugoslovenske umetnosti koje su, u organizaciji Muzeja savremen umetnosti u Beogradu, proputovale Evropu i svet.

Najveći i najznačajniji deo svog opusa stvara u Parizu. Priredio je blizu trideset samostalnih i učestvovao na velikom broju grupnih izložbi.

Poslednji put je samostalno izlagao 2011. godine u Kragujevcu, u galeriji „Rima”.

Preminuo je u Parizu 13. jula 2012. godine. Velika retrospektiva Ivačkovićevog stvaralaštva priređena je u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti 2015. godine. Njegova dela danas se nalaze u Muzeju savremene umetnosti, Narodnom muzeju u Beogradu i uglednim privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.