U kragujevačkoj galeriji „Rima” u utorak, 15. oktobra, od 19 sati, biće otvarena izložba grafika i skulptura Milan Blanuše.

Okosnicu izložbe čini grupa najnovijih grafika u čijem se središtu nalaze Blanušine prepoznatljive figure muškaraca u poslovnim odelima kojima umetnik dijagnostikuje nestajanje identiteta kod čoveka današnjice i skreće pažnju na dehumanizaciju savremenog društva. Inspiraciju za čovekolike klonove političko-menadžerskog profila umetnik pronalazi u savremenom korporacijskom modelu življenja kojim pojedinac biva ispražnjen od sopstvene individualnosti, postajući samo kalup za proizvodnju i razmenu interesa, moći i profita.

- Iako vizuelno polazište za svoje figure nalazi u dnevnoj štampi, Blanušini ljudi u odelima „nisu ličnosti dnevno-političkog mizanscena”, već su metafore infekcije koja nastupa u uslovima političke, obrazovne, kulturne, etičke, estetske i svake druge duhovne nehigijene, navodi se u katalogu izložbe koji potpisuje istoričarka umetnosti Nevena Martinović.

Pored grafika koje daju uvid u umetnikovu aktuelnu produkciju, izložbu koncepcijski zaokružuju dve skulpture od terakote iz 2006 i 2013 godine. Baveći se gestom koji je kroz istoriju prerastao od vulgarne uvrede do jednog od najpoznatijih simbola bunta - „srednjim prstom“ poznatim i kao „The Finger“ - Blanuša u ovim skulpturama preispituje moć simbola koji komuniciraju snažne i granične emocije (poput besa, otpora, agresije), a  posebno opasnost njihove manipulacije.

Ovakav gest, smešten u šaku Blanušine čovekolike marionete, postaje mimikrijsko sredstvo kojim se obmanjuju oni koji u njega veruju kao u anarhijski simbol nepristajanja, prkosa i inata.

- Ovim jednostavnim pokretom mali korporativni klon predstavlja se kao inadžija i buntovnik koji okreće novi list i svoj život uzima u svoje ruke. Uspeh kvazihumanog društveno-ekonomskog poretka, postignut zloupotrebom snažnih komunikacijskih simbola, leži u poverenju koje mu poklanjaju obični ljudi uvereni da svoju sudbinu vezuje za harizmatičnu ličnost najslobodnijeg i najprkosnijeg među njima, zaključuje se u tekstu kataloga.

Morfologija Blanušinih figura jeste prikaz stanja društvenog makroorganizma, a njegovi radovi provociraju posmatrača da preispita nepovredivost sopstvenog identitet u postojećoj društvenoj realnosti.

Izložba Milana Blanuše u Galeriji RIMA u Kragujevcu biće otvorena do 10. novembra.