Prvo na šta pomislimo kada čujemo reč heklanje su ručni radovi kojima su još naše bake ukrašavale sve police, ormare i stolove po kući. Međutim, polaznici kreativne radionice heklanja i pletenja pokazali su da ovi stari zanati nisu nespojivi sa savremenom modom i odevnim komadima koje bi ponosno nosile i mlađe Kragujevčanke.

Oni su na izložbi koja je održana u Pozorištu za decu predstavili kapute, bolera, pončoe, šalove, torbe, ali i novogodišnje ukrase koje su sami kreirali i napravili uz praktične savete i pomoć instruktorki koje su sa njima radile skoro tri meseca.

Polaznici su bili raspoređeni u dve grupe, polaznu i naprednu i od 1. oktobra su četiri sata nedeljno učili tehnike i šeme ovih starih zanata. U grupi u kojoj su bili početnici, polaznici su učili osnove od toga kako da pravilno drže igle, preko najosnovnijih vezova, a radionicu su završili sposobni da isheklaju novogodišnje, ali i sitne ukrase za torbe i šalove.

- U početku nisam imala velika očekivanja, ali su svi odlično savladali ove zanate i po veštini se veoma približili polaznicima napredne grupe. Ništa im nije bilo teško jer smo svi uživali, bilo je dosta pozitivne energije i dobrog druženja i zbog toga mi je bilo mnogo lakše da im prenesem potrebna znanja. Pokazala sam im kako se drži heklica, igla, pošli smo od osnovnih stvari, a ideja je bila da oni nauče zanate koji su veoma stari i tako sačuvaju deo narodne tradicije, ističe Maja Stefanović, instruktorka heklanja i pletenja.

Da je u tome uspela najbolje pokazuje izložba na kojoj je predstavljeno desetak velikih odevnih komada, ali i ukrasne trake za glavu, tašne u različitim bojama, a „zvezda” izložbe bio je pončo koga su napravili zajedno svi polaznici. Naime, svako je bio zadužen za jedan deo, neki detalj, ukras ili nakit, a zahvaljujući savetima Ane Kolbjanove Radovanović, kostimografa i modnog dizajnera, svi delovi su sklopljeni u zanimljivu i modernu celinu.

- Trendovi su različiti, a mi smo pokušavali da pratimo savremene, ali i da se prilagodimo potrošačima koji ne žele da rizikuju, pa smo uglavnom koristili jesenje boje, bordu, maslinasto zelenu, boju zemlje. Ipak, svakom modelu smo dodali neki detalj koji je dominantniji, pa smo uz maslinasto zelenu koristili i jarko zelenu boju trave, objašnjava ova dizajnerka odeće.

Pored posetilaca koji su već počeli da se raspituju za cene izloženih komada, oduševljene nisu krili ni polaznici, koji kažu da su prezadovoljni radom na radionici i da će nastaviti da se bave ovim zanatima iz hobija.

Tako je Olivera Marinković, apsolvent istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, oduvek želela da otkrije tajnu ovih starih veština, pa je kao mala pokušala da nauči da hekla, ali taj pokušaj nije bio uspešan. Kada je na radiju čula za besplatnu radionicu, odmah je odlučila da se prijavi i kaže da se nije pokajala.

- Kada sam došla na radionicu, nisam znala ništa o heklanju. Naučila sam najosnovnije petlje, stubić sa jednim i sa dva navijutka, poentles, tulužanski bod, a videli smo i kako se radi irska čipka. Interesantno je da smo povezali stare zanate sa savremenom modom, kroz detalje koji su prijamčivi i nosivi  i u ovom dobu. Fantastičan je osećaj kada naučite nešto novo i planiram da nastavim da pletem i heklam iz hobija, kaže naša sagovornica.

Iako smatra da od starih zanata ne može da se živi, Olivera ističe da će joj nova veština dobro doći kada bude trebalo prijateljima da pokloni zanimljiv i jedinstven poklon.

Svi radovi izloženi na ovoj izložbi biće dostupni u prodaji, posle druge izložbe koja je planirana za sledeću godinu. Modeli će moći da se vide na zvaničnoj fejsbuk stranici radionice, a ambiciozan plan organizatora je da, u saradnji sa sadašnjim i budućim polaznicima, kreiraju novi kragujevački odevni brend.