Decentralizacija kulture, ulaganje u kulturu i umetničku produkciju, kulturne potrebe, odnos umetničkih sloboda i cenzure, oporezivanje šunda - pitanja su koja i danas muče kulturne poslenike. Malo ko zna da su upravo ovo bile neke od glavnih tema Kongresa kulturne akcije, koji je u oktobru 1971. godine u Kragujevcu okupio preko 1.000 delegata iz tadašnje Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Kongres je sticajem mnogih okolnosti, ponajviše političkih, prekrio zaborav. Na svetlo dana ponovo izvlači film pod nazivom „Kongres zaborava“, koji će se uskoro pred publikom pojaviti zahvaljujući Vladimiru Paunoviću i udruženju „Millennium”.

- Film istražuje vreme kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina sa nekoliko aspekata. Kongres održan od 28. do 30. oktobra 1971. godine u Kragujevcu, koji i danas predstavlja najveću manifestaciju u oblasti kulturne politike ikada održanu na ovim prostorima, čini okosnicu priče. Lično sam bio zaintrigiran, pre svega time, da se u samom gradu o ovom kongresu malo zna, ali i da ni šira javnost nije dovoljno upoznata niti o njemu može bilo gde da stekne neku kompletniju sliku. Recimo, kada na guglu ukucate Kongres kulturne akcije prvih deset tekstova koji vam daje imaju negativnu konotaciju, kaže Vladimir Paunović.

Po mišljenju autora to pre svega proizilazi iz činjenice da su srpski liberali koji su ga organizovali nedugo zatim smenjeni u jednoj od najvećih političkih čistki u istoriji Srbije. 

- Sam kongres predat je institucionalnom zaboravu. Čak i knjiga referata, koja je nakon kogresa publikovana,  sklonjena je sa polica biblioteka. O njemu se nije kasnije raspravljalo, iako su tokom ta tri dana pokrenuta mnoga važna pitanja koja su u kulturi i danas aktuelna. Upravo ta aktuelnost rasprave bila je jedan od motiva da napravimo film „Kongres zaborava”, kaže Paunović.

O kongresu i njegovim odjecima u dokumentarnom filmu koji sadrži i igrane elemente govore Želimir Žilnik, Dragoljub Mićunović, Latinka Perović i mnogi drugi.

- Nismo želeli da dajemo vrednosti sud, već da oslikamo priču iz svih uglova, pa smo zato pokušali da dođemo do svih aktera i da ih pustimo da oni sami govore o tom vremenu. U filmu se pored toga čuje i sud istoričara i teoretičara kulture i kulturnih politika. Trudili smo se da u novinarskom stilu što više ljudi i mišljenja uključimo u ovu temu kako bi gledalac sam mogao da donese svoj sud, objašnjava Paunović.

Deo filma je i još jedan događaj koji mnogi povezuju sa samim kongresom iako zapravo nije bio njegov deo.

-  Javno spaljivanje takozvane šund literature dan danas mnogi povezuju sa Kongresom iako direktne veze nije bilo. Uspeli smo da pronađemo žive aktere koji u filmu govore o ovom događaju i objašnjavaju šta ih je ponukalo da ispred dvorane „Šumadija” tokom kongresa organizuju spaljivanje novina, roto romana i stripova.

Osim ideje da rasvetilimo šta je istina, a šta iskonstruisana priča, ovaj događaj poslužio nam je da u filmu pokrenemo i vrlo važno pitanje odnosa umetničkih sloboda i cenzure u to vreme, ali i danas, kaže autor filma.

Film „Kongres zaborava” koji će se pred publikom pojaviti zahvaljujući „Millennium”-u, kao izvršni producent potpisuje Marija Ilić. Autoru Vladimiru Paunoviću, stručni konsultant za režiju bio je profesor Milan Nikodijević.  Za kameru je bio zadužen Dragomir Čeda Miljojković. A autori filma za snimanje igranih sekvenci duguju zahvalnost Đačkom parlamentu Prve kragujevačke gimnazije i glumcima amaterima koje je okupio glumac Knjaževsko srpskog teatra Dušan Stanikić.

Projekat „Kongres zaborava” realizovan je pod pokrviteljstvom Ministarstva kulture I informisanja Republike Srbije i Grada Kragujevca.