Dug od preko 16 milijardi dinara, kamen je oko vrata, kragujevačkom preduzeću „Energetika”. Sa ovim dugom, koji se iz godine u godinu povećava, ovo preduzeće, svakako spada među najneuspešnija u državi.

Između ostalog, u izveštaju Fiskalnog saveta, navodi se u da su problemi „Energetike” toliko veliki, te da se ne rešavaju godinama, što ukazuje da je malo verovatno da ovo predezeće i grad Kragujevac mogu sami da se izbore s njima.

U njihovo rešavanje, preporuka je ovog Saveta, trebalo bi dodatno uključiti nadležna ministarstva, pre svih Ministarstvo privrede i Ministarstvo energetike.

Mnogi bi pomislili da ovaj decenijski gubitaš jedva isplaćuje plate, da radnici jedva krpe kraj sa krajem, ali situacija je potpuno drugačija.

Naime, plate se redovno isplaćuju, a mnogi bi rekli i da su lična primanja više nego visoka.

Iako pravi samo gubitke, koji su, kako nam je rečeno u ovom preduzeću, posledica višegodišnjeg nemara, u „Energetici” veruju da se u kratkom roku situacija može poboljšati, a preduzeće od najneuspešnijeg postati itekako uspešno i za primer.

Ukratko, „Energetika” je, o rečima direktora, u ovakvoj siutaciji zbog niza sitnih grešaka, ponekad lošeg upravljanja, ponekad i zbog zanemarivanja.

- Niko nije mario kako se grejemo i koliko to košta, objašnjava Milan Ćirović, direktor „Energetike”.

Podaci do kojih je došao portal Pressek govore da prosečna plata zaposlenih (sa regeresom i toplim obrokom) iznosi 54.248 dinara, a zarade rukovodioca su 81.965 dinara.

Trenutno je u ovom preduzeću zaposleno 470 radnika, a broj zaposlenih po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima je 25.

Brojne analize pokazale su da je broj zaposlenih daleko veći od proseka u drugim preduzećima koja se bave istom delatnošću. Primera radi, novosadska toplana upošljava oko 330, a niška oko 240 radnika.

Naš sagovornik se slaže da broj zaposlenih jeste previsok, tačnije, prema njegovim rečima da su zaposleni nepravilno raspoređeni. 

- Nažalost, tehnologija je zastarela, kao što je problem i grejanje na ugalj. Imamo loše, odnosno nepravilno raspoređene ljude, i tu ništa ne možemo da uradimo sve dok smo energana - moramo da postanemo toplana, kaže Ćirović.

On dodaje da kada se pogleda prosek, plate nisu velike, ali i da je njegova plata za 30 odsto manja od plate njegovog prethodnika. Osim toga, plate su u proseku manje za 10 odsto, nego ranije.

Da bi se razumelo kako je ovo preduzeće, za koje mnogi Kragujevčani veruju da je gradsko, zapalo u probleme upravo leži u podacima kako se menjala vlasnička struktura.

Naime, anketa našeg portala pokazala je da tek svaki petnaesti Kragujevčanin, zna da grad Kragujevac nije vlasnik ovog preduzeća, te da grad nema nikakve ingerencije nad preduzećem.

Kako je godinama, u predizbornim, te ostalim političkim igrama, ovo preduzeće bio sastavna „rekvizita” za potkusirivanje, kod građana se stekao utisak da je reč o gradskom javno-komunalnom preduzeću.

Kako je uvek gradonačelnik brinuo brigu da li ima dovoljno uglja, a ponekad i lično išao da kupi ili dogovori nabavku uglja i energenata, Kragujevčani smatraju da je reč o JKP-u.

Elem, ovo preduzeće nije lokalno komunalno, već je u većinskom vlasništvu države, a manjim delom udeo u njegovom vlasništvu ima Fond za razvoj (po osnovu nevraćenih dugova).

„Energetika” obavlja delatnost gradske toplane, ali uz to snabdeva celu industrijsku zonu Kragujevca različitim energentima. To je verovatno primer najneobičnije toplane u zemlji – poslednje energane u Srbiji.

Nekada je „Energetika” bila deo „Zastava  grupe” i  bila  je  zadužena  za  snabdevanje „Zastave” strujom, gasom, toplotnom  energijom, tehničkom vodom...

Pored toga, ovom preduzeću je krajem sedamdesetih godina pripojena gradska  toplana, tako da je praktično postala glavni distributer energenata za čitav Kragujevac - za industriju i za stanovništvo.

Sa restrukturiranjem „Zastava grupe”, „Energetika” je postala nezavisno državno preduzeće (od 2005. do 1. juna 2015. godine, preduzeće je bilo u statusu restrukturiranja), ali se njena uloga suštinski nije mnogo promenila.

Ukratko, „Energetika” posluje neuspešno - ima prosečne gubitke od preko 10 miliona evra godišnje i neizmirene obaveze od preko 130 miliona evra.

Svakom ekonomisti, postaje pomalo nejasno kako „Energetika” uopšte izbegava prinudnu naplatu dugova i blokadu računa, budući da je u junu 2015. ukinuta zakonska zaštita od poverilaca koju je do tada „Energetika” imala kao preduzeće u prestrukturiranju.

Dug prema FIAT-u

Dug prema FIAT-a vuče se još iz 1965. godine. To je ulog koji pretvoren u kredit, koji je kasnije „razvlačen” po sistemu „Zastava”.

- Mi taj novac nismo nikada ni videli, ni koristili. A ipak, smo dužni, konstatuje Ćirović, direktor „Energetike”.

Kasnije je italijanska kompanija, 2006. godine, oprostio deo dug od 72.5 odsto većini zastavinih fabrika, ali ne i „Energetici”.

- Sada tražimo način kako da rešimo taj dug. Verujem da ćemo ubrzo nači rešenje, optimističan je naš sagovornik.

- „Energetika” je brojne dugove nasledila iz društvenog sektora „Zastava grupe”. Ti dugovi stalno rastu i dve trećine duga je kamata: prema „Srbijagasu”, EPS-u, prema Pariškom klubu, koji je sada nasledila Agencija za osiguranje depozita. Potom postoji i dug za dve godine neplaćenih doprinosa na plate, dug prema FIAT-u iz 1965. godine. To je danas ukupno 16 milijardi dinara, a svake godine samo raste, objašnjava Milan Ćirović, direktor „Energetike”.

Prema njegovim rečima, dug prema Srbijagasu je kursna razlika iz 90-tih godina, kada su usluge Srbijagasa naplaćivane u dolarima. 

Posle 2004. godine svi ti dugovi su pali na „Energetiku”.

Sa druge strane, „Energetika” nema ni mogućnost da naplati potraživanja u iznosu od oko 50 miliona evra, koja bi u mnogome pomogla u poslovanju, ali i delom u rešavnju duga, pošto je većina dužnika iz nekadašnje „Zastava grupe” danas u stečaju ili su već likvidirani.

- To su velika potraživanja za koja danas možemo da kažemo da su nenaplativa, pošto je većina dužnika otišla u stečaj, navodi Ćirović.

Problem naplate rešen

Problem koji je nastao neplaćanjem grada Kragujevca, odnosno indirektnih budžetskih korisnika danas nije veliki problem.

Ćirović navodi da su svi dugovi reprogramirani, kao i da svi redovno isplaćuje svoje obaveze.

- Naplata nije problem, sem u slučaju Kliničkog centra koji duguju 84 miliona dinara, kao i SON-a koji je jedno vreme kasnio sa uplatama, kaže Ćirović.

Još jedan problem je što je i grad Kragujevac, u jednom trenutku prestao da redovno plaća svoje obaveze. Dug grada prema „Energetici” nastao je tako što gradske  institucije godinama nisu plaćale račune za grejanje (Narodna biblioteka, Muzej, Sportski centar „Mladost”, RTK, osnovne i srednje škole, itd).

- I pored problema, poslednje dve godine, tačnije od 2015. godine, plaćamo sve račune i za struju i za gas i svim dobaljačima. U tom bilansu prošle godine smo imali i poslovni dobitak, ali ukupan bilans uspeha je problematičan.

Gledajući ekonomski, neko ko pogleda papire, lako može da kaže da je firma spremna za stečaj. Pošto smo preduzeće od javnog značaja, nemoguće je da bi neko prihvatio stečaj kada je visina duga šest puta veća od kapitala, kaže Ćirković.

On smatra da „Energetika” ipak može da posluje pozitivno.

- Posao distribucije toplotnom energijom, jeste profitabilan, ali ne u situaciju kakvoj smo mi. Preduslov je da rešimo dugove, kako to rešiti, zavisi od MMF-a, koji dva puta nije dao zeleno svetlo, ali se nadamo da će se to uskoro rešiti, uveren je Ćirković.