Grad Kraljevo je jedna od retkih lokalnih samouprava u Srbiji, koja već dve godine ne daje ni dinar za subvencije javno-komunalnim preduzećima. Preduzeća nisu prezadužena, a kao jedini veliki problem javlja se slaba naplata potraživanja.

Takođe, zanimljivo je, kada je reč o potraživanjima, da jedno od najvećih javnih preduzeće u Kraljevu, „Toplana”, najviše potražuje od građana, 75 odsto, a samo 25 odsto od privrede i pravnih lica.

Neko bi rekao da taj parametar pokazuje kako kraljevačka privreda posluje pozitivno, te da na vreme plaćaju svoja zaduženja. Međutim, nije baš tako.

Na pitanje, kako je moguće da građani duguju mnogo više za grejanje nego privreda, pošto je u većini gradova slučaj suprotan, u kraljevačkoj opštini daju pomalo ironično odgovaraju: „koja privreda?”

I zaista, kada se pogleda da je u poslednje dve decenije Kraljevo ostalo bez najvećih firmi i preduzeća, ovaj podatak postaje zabrinjavajući, a ne parametar dobrog poslovanja.

U takvoj situaciji, grad Kraljevo, rešio je da stegne kaiš. Praksa je ranijih godina, bila da se redovno daju subvencije javnim preduzećima. Tako je u 2015. godini na ime subvencija javnim preduzećima dato 75.500.000 dinara, a poslednje dve godine ni para.

Javna preduzeća su morala da se oslone na sopstvene prihode, a po rečima Aleksandra Cvetkovića, člana gradskog veća, resorno zaduženog za rad javnih preduzeća, takav stav je naterao rukovodstva da odgovornije posluju.

On smatra da problema u radu još uvek ima, ne krije da situacije nije idealna, da se još dosta stvari mora ispraviti, ali kaže da je veruje da su na „pravom putu”.

- Najveći problem u radu javnih preduzeća u Kraljevu je novac. Grad je tu da maksimalno pomogne, ranije su to bile subvencije, a već dve godine trudimo se da to budu sredstva iz sopstvenih izvora. Sa druge strane, još nije rešen upis kapital javnih preduzeća u osnivački akt. U pojedini preduzećima je to još uvek samo, tadašnji obavezni minimum, od sto dinara. To je veliki problem na kome se radi, kaže Cvetković.

Prema njegovim rečima, dobra vest je da javna preduzeća u Kraljevu nisu prezadužena, a veliki problem su nenaplaćena potraživanja.

- Važno je da će sva preduzeća ove godine zabeležiti dobit. Neka minimalna, ali dobit. Stav osnivača je da ne dajemo subvencije. Nije problem da se da subvencija za unapređenje rada, za veliki investicije, ukoliko mora da se nabavi kamion za prikupljanje smeća, ili neka veća mašina, ali ne za samo poslovanje, dodaje Cvetković.

Kakvo je poslovanje preduzeća, međutim, ne može se videti, pošto finansijskih izveštaja i planova rada na njihovim sajtovima najčešće nema. Javna preduzeća dužna su, naime, da na svojim internet stranicama objave: radne biografije članova nadzornog odbora, direktora i izvršnih direktora, godišnji i trogodišnji program poslovanja i njihove izmene i dopune, tromesečne i godišnje izveštaje o realizaciji programa poslovanja, mišljenje ovlašćenog revizora o godišnjem finansijskom izveštaju, organizacionu strukturu i druge informacije od značaja za javnost.

Međutim, kraljevačka javna preduzeća na svojim internet stranicama vrlo često „zaborave” da objave poneki dokument.

- Verujem da nije reč o nameri, već o tome da javna preduzeća nemaju kadrove koji su zaduženi samo za IT sektor. Vrlo često i mi, iz lokalne samouprave, upozoravama na propuste i ona se u kratkom roku isprave. Svesni smo da to jeste problem, da bi neko mogao da pretpostavi da se nešto krije iza neobjavljivanje pojedinih inforamcija, pre svega kod finanskijskih izveštaja, ali svako preduzeće je dužno da svoj finansijski plan i izveštaj o poslovanju dostavi Skupštini, kaže Cvetković.

Od sedam javnih preduzeća u Kraljevu, „Vodovod”, „Čistoća”, „Putevi”, „Toplana”, „Gradsko stambeno” i Javno preduzeće za uređivanje građevinskoh zemljišta, redovno ispaćuju plate, dok lični dohodak kasni jedino u JKP „Pijaci”  - plata kasni, ali kako nam je rečeno, trenutno samo pola meseca.

Sa druge strane, lokalna opozicija kaže da problemi nisu nestali samo zato jer se ne daju subvencije preduzećima.

- Najveći problem pored već uhodanog nestručnog kadra, koji je u većem delu doveden stanačkim raspodelama, jeste nedostatak koordinacije između preduzeća. Tako građani upadaju u teškoće da ne mogu da dobiju odgovor na svoj problem. Brojne su teškoće, u slučajevima kad „Putevi”, „Vodovod”, „Toplana” i Preduzeća za uređenje grada, nemaju nikakvu saradnju, niti znaju planove rada na početku godine. Tako nam se dešava da se iste ulice raskopavaju po pet puta godišnje. Razumem kad je havarija, ali u normalnim situacijama, imamo raskopane ulice, isključivo zbog nedostatka komunikacije, navodi Vladan Slavković iz Lokalnog fronta.

On kaže da opozicija „tera” vladajuću većinu da rade po zakonu. Standardni problem je kada se odredbe Republika - Grad ne podudaraju.

- Dešava se sitaucija kada je grad Kraljevo, prošle godine, dao 150 hiljada evra, iz sopstvenih sredstava, za uređenje pružnih prelaza i bankina na pružnim prelazalima na teritoriji grada. Ni jedan nije urađen, samo su skinute bankine, a posao je zaveden kao uspešan. Ugroženi su životu, zbog bahatosti „Železnica” - državnog preduzeća, kaže Slavković.

On smatra da direktori javnih preduzeća služe kao servis za zapošljavanje stranačkog kadra, a onda „krpe rupe”, jer takav kadar ne može da pomogne preduzeću. Stvara se usko grlo u zatvorenom sistemu, koji mora da funkcioniše, navodi Slavković.

Novinarka Jelena Lešević, koja već godinama prati rad javnih i komunalnih preduzeća u Kraljevu smatra da su nedostatak stručnog kadra i zastarela oprema glavni problemi.

- Stav grada je da javna preduzeća posluju tržišno, da pišu projekte, te apliciraju na evropske fondove. Koriste se nove tehnologije i usluga, ali sa druge strane, to otvara problem nedostatka stručnog kadra u javnim preduzećima. To je činjenica koju je potvrdilo i nekoliko direktora javnih preduzeća. Uglavnom pribegavaju prekvalifikaciji postojećeg kadra, što stvara problem, kaže Jelena Lešević.

Veliki problem, prema njenim rečima je i zastarelost mašina koje se koriste, pošto godinama nije ulagano u obnovu.

- Projekti preduzeća su uglavnom okrenuti ka nabavci mašina i nove opreme. Moj utisak je da postoji napredak u javnim preduzećima, naročito kada se pogleda period od poslednjih deset godina. Valja raditi još uvek na „otvorenosti” informacija o radu javnih preduzeća, te kako ona stižu do građana, zaključuje naša sagovornica.