Dok preduzeća koja se bave pogrebnim uslugama u Kruševcu i Kraljevu funkcionišu bez dinara subvencija iz gradske uprave, JKP „Gradska groblja” iz Kragujevca je tokom 2017. godine iz budžeta grada dobilo 70 miliona dinara.

Taj novac je, po rečima Nikole Spasića, direktora ovog preduzeća, utrošen na isplatu šest zaostalih bruto zarada (20 miliona), dok je ostatak novca upotrebljen da se pokriju veliki dugovi ovog preduzeća, od kojih neki datiraju još iz 2013. godine.

Novcem iz gradske kase vraćeni su dugovi prema drugim javnim preduzećima u Kragujevcu „Čistoći”, „Vodovodu” i „Javnom stambenom”, zatim je upotrebljen za reprogram duga prema Poreskoj upravi, za poreze i doprinose zaposlenima, kao i za dugovanja prema dva velika i nekoliko manjih dobavljača.

Ni toliko novca iz gradske kase, ipak, nije bilo dovoljno da ovo preduzeće posluje pozitivno, pa je ono prvi kvartal 2017. godine završilo sa dugom od 1,7 miliona dinara. Spasić je tada za naš portal istakao da je taj dug zanemarljiv u odnosu na 2016. kada su „Groblja” u istom periodu dugovala 8,1 miliona.

Iz lokalne vlasti su pred usvajanje rebalansa za 2017. godinu tvrdili da su sva javna preduzeća, uključujući tu i „Gradska groblja” u ovom trenutku likvidna, da redovno isplaćuju svoje obaveze, plate radnicima i da ih čeka nastavak procesa racionalizacije. Iz gradske uprave nisu krili da je takva finansijska stabilnost postignuta upravo zahvaljujući subvencijama iz gradske uprave.

Izgleda da bez njih javna preduzeća nisu u stanju da posluju pozitivno, što se vidi na primeru JKP „Čistoća” iz Kraljeva i JKP „Kruševac”, koja se između ostalog bave i pogrebnim uslugama. Ona su bez subvencija prošlu godinu završili sa velikim dugovanjima, pa je tako kruševačko preduzeće na kraju 2015. dugovalo skoro 42 miliona, a na kraju prethodne godine nešto više od 36 miliona dinara. Slično je i sa „Čistoćom” iz Kraljeva, koja je prethodne dve godine završila sa oko 62 miliona duga, a samo tokom prvih šest meseci 2017. godine taj dug je narastao na 71 milion dinara.

Međutim, taj dug i nije preterano veliki kada se uzme u obzir da se „Gradska groblja” u Kragujevcu isključivo bave pogrebnim uslugama, dok u druga dva preduzeća pogrebne usluge predstavljaju samo radne jedinice.

Tako u JKP „Kruševac” postoje još i radne jedinice „Čistoća”, „Zelenilo”, kao i sektori finansija, opštih i pravnih poslova i sektor tekućeg i investicionog održavanja. Slično tome JKP „Čistoća” iz Kraljeva bavi se još i komunalnom higijenom, održavanjem zelenih površina, zoohigijenom i gradskim parkingom.

Za sve te delatnosti u Kragujevcu postoje različita preduzeća, pa kada bi sabrali njihova dugovanja tokom 2016. sigurno je da bi ta cifra bila nekoliko puta veće od dugovanja preduzeća iz Kraljeva i Kruševca.

Tome u prilog ide i činjenica da su tokom 2017. godine kragujevačka javna preduzeća dobila subvencije u iznosu od preko milijardu dinara i jedva uspela da posluju likvidno.

Velike razlike u ovim preduzećima postoje i u broju zaposlenih i na prvi pogled kragujevačko je najbolje odgovorilo na zahteve racionaizacije, budući da je na dan 31. decembra 2016. godine imalo 105 zaposlenih.

Taj broj je duplo veći u druga dva preduzeća, pa JKP „Kruševac” ima 284, a kraljevačka „Čistoća” 275 radnika.

Međutim, dok u kragujevačkom preduzeću, po rečima direktora Spasića, čak 70 posto zaposlenih radi u administraciji, pa imaju samo desetak grobara, u radnoj jedinici „Gradsko groblje” u okviru kraljevačke „Čistoće” radi svega 37 zaposlenih. Ostali su raspoređeni u druge sektore, koji se bave različitim komunalnim delatnostima.

Slično je i u Kruševcu, gde u delu pogrebnih usluga radi samo 25 zaposlenih, 24 na neodređeno i jedan radnik na određeno vreme.

Upravo je taj broj zaposlenih veliki problem za kragujevačka „Groblja”, jer zabrana zapošljavanja, koja je na snazi već nekoliko godina, praktično vezuje ruke direktorima da zaposle odgovarajući kadar, a po rečima Spasića, u administraciji rade uglavnom žene, koje ne može da tera da kopaju rake.

- Kada se vršilo zapošljavanje nije se vodilo računa o potrebnim kadrovima, a i oni koji su zapošljavani nisu imali adekvatne kvalifikacije. Kada sam došao u firmu 2015. godine ovde sam zatekao fudbalske trenere, strukovne medicinske sestre, metalostrugare, a sa druge strane ljude sa visokom stručnom spremom, kojima po sistematizaciji morate da date veću platu i kancelarijsko radno mesto, istakao je Spasić.

On je dodao da su velika dugovanja nastupila i zbog nesavesnog otpuštanja, jer se firma suočavala sa nekoliko sudskih procesa, koji traju i po pet godina unazad i rešena su u korist radnika. Budući da je sud odlučio da nije bilo zakonskog osnova za otkaz, firma je morala radnicima da isplati platu za sve godine koje nisu radili, da ih ponovo zaposli i plati veliku svotu novca na ime advokata i sudskih troškova. Takvo poslovanje, navodi Spasić, dovelo je do toga da preduzeće 2015. duguje 137 miliona dinara, što je u velikoj meri pokriveno zahvaljujući subvencijama grada.

Za razliku od kragujevačkog ostala dva preduzeća muku muče sa nenaplaćenim potraživanjima. Iako je u oba prihod tokom 2016. godine bio visok, u Kraljevu 365, a u Kruševcu 356 miliona dinara, oba imaju dužnike koje ne mogu da nateraju da plate pružene usluge.

Tako su nenaplaćena potraživanja JKP „Kruševac” na kraju 2016. godine iznosila 112 miliona, naspram 34 miliona neizmirenih obaveza, a u septembru 2017. korisnici usluga su ovom preduzeću dugovali 120 miliona. Projektovano stanje za kraj ove godine pokazuje sličan iznos, a zanimljivo je da privreda, građanstvo i organi lokalne samouprave duguju „Kruševcu” skoro identične sume od oko 38 miliona dinara.

I u JKP „Čistoća” postoji nesrazmera između potraživanja i obaveze koje ovo preduzeće nije izmirilo prema dobavljačima, pa tako ono potražuje 275 miliona, dok dobavljačima duguje svega 18 miliona dinara. Ako govorimo samo o radnoj jedinici „Gradsko groblje”, ona za pogrebnu opremu potražuje 2,5, a za održavanje i zakup groblja 12,8 miliona dinara.

Budući da je Kraljevo odlučilo da ne izdvaja novac za subvencije javnim preduzećima, „Čistoća” će morati da se pozabavi boljom naplatom svojih usluga. Sa druge strane u Kragujevcu je prema Odluci o budžetu za 2018. godinu, koja je usvojena 20. decembra, za subvencije javnim preduzećima namenjeno 308,5 miliona, od čega će „Gradska groblja” dobiti 24 miliona dinara.