Kolike su zarade direktora i prosečne zarade zaposlenih, pitanje je na koje, u Javnom stambenom preduzeću Kragujevac smatraju, nisu obavezni da odgovore. Podaci o platama su poslovna tajna, kažu u odgovoru na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja koji su novinari portala Pressek ovom preduzeću uputili u septembru.

U programu poslovanja za 2017. navodi se, doduše, da je lane ovo preduzeće na zarade i naknade zarada potrošilo blizu 92 miliona dinara, što predstavlja više od polovine (54%) njihovih ukupnih troškova. Kada se ovaj iznos podeli brojem meseci i brojem zaposlenih računica pokazuje da je prosečna plata u JSP Kragujevac – oko 45.000 dinara.

Javna preduzeća: Glomazna, neefikasna i stranački kontrolisana

Poslovanje javnih preduzeća ključno je za ekonomiju Srbije, jer ova preduzeća na republičkom, pokrajinskom i lokalnim nivoima čine značajan deo privrede po svom broju, broju zaposlenih i novcu kojim raspolažu.

Glomaznost, neefikasnost, mogućnost manipulacija kroz sistem javnih nabavki, korupcija, stranački funkcioneri na čelnim pozicijama u poslovodstvima i nadzornim odborima, stranačko zapošljavanje, konstantno subevncionisanje od strane lokalne samouprave neke su od “boljki”  javnih preduzeća u čitavoj Srbiji.

Potral Pressek narednih nedelja baviće se analizom rada lokalnih javnih i javno – komunalnih preduzeća u šest gradova centralne Srbije – Kragujevcu, Kraljevu, Kruševcu, Čačku, Smederevu i Jagodini.

Svi tekstovi objavljeni u okviru projekta „Radar – građanska kontrola lokalnih javnih preduzeća“ moći će da se nađu u padajućem meniju rubrike U Fokusu pod nazivom Radar.

Koliko ko zarađuje u ovom kragujevačkom ili bilo kom drugom javnom preduzeću podatak je koji bi javnosti trebalo da bude dostupan. Činjenica da pojedina preduzeća odbijaju da na ovo, ali i mnoga druga pitanja vezana za poslovanje daju odgovore, čak i kada dobiju pismeni zahtev, najbolje ilustruje koliko je rad javnih preduzeća zapravo javan.

Informacije o radu javnih preduzeća na osnovu Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja može da zatraži bilo koji građanin i to bez ikakvog objašnjavanja zbog čega su mu podaci potrebni. Na žalost, u praksi to izgleda malo drugačije. Neki podaci ostaju nedostupni čak i nakon reagovanja Poverenika za dostupnost informacija od javnog značaja.

- Nažalost, u 2016. godini, pozitivan trend ostvarivanja prava javnosti da zna je prekinut. Posebno je zabrinjavajući podatak da je broj izvršenih rešenja Poverenika kojima je naložio organima vlasti da informacije učine dostupnim, u 2016. godini smanjen za 10,1 odsto i iznosi 73,6% u odnosu na broj donetih rešenja.

Najviše je neizvršenih rešenja od strane organa i organizacija u lokalnoj samoupravi, javnih preduzeća (državnih i lokalnih) i od ministarstava, navodi se u godišnjem izveštaju Poverenika za 2016. godinu.

Novinari protala Pressek, proteklih meseci, poslali su zahteve za dostupnost informacija od javnog značaja na adrese 20 javnih preduzeća iz Kragujevca, Kraljeva, Kruševca, Jagodine, Čačka i Smedereva – svako četvrto oglušilo se na zahtev, ili je pak poslalo nepotpune odgovore.

Koliko su prihodovali u protekle dve i za prvih šest meseci 2017. godine, koliko duguju, koliko su sredstava utrošili za javne nabavke i naravno, ono što većinu građana interesuje – broj zaposlenih, prosečne plate zaposlenih i plate direktora neka su od pitanja postavljenih u zahtevu.

U pitanju su podaci koji bi trebalo da budu javni, a prema članu 71 Zakona o javnim preduzećima, i objavljeni na sajtovima javnih preduzeća. Pokazalo se, međutim, da je, u pojedinim slučajevima, do njih jako teško doći.  

Na početku pomenuto Javno stambeno preduzeće „Kragujevac“ zapravo spada u jedno od transparentnijh kada je objavljivanje zakonom propisanih dokumenata na sajtu u pitanju.

Javna preduzeća po zakonu su dužna da na svojoj internet stranici objave - radne biografije članova nadzornog odbora, direktora i izvršnih direktora, organizacionu strukturu, godišnji, odnosno trogodišnji program poslovanja, kao i sve njegove izmene i dopune, odnosno izvod iz tog programa ako javno preduzeće ima konkurenciju na tržištu, tromesečne izveštaje o realizaciji godišnjeg, odnosno trogodišnjeg programa poslovanja, godišnji finansijski izveštaj sa mišljenjem ovlašćenog revizora, druge informacije od značaja za javnost.

Zakon kaže i  “novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u javnom preduzeću ukoliko: javno preduzeće ne objavi na internet stranici podatke propisane članom 71. ovog zakona”.

Istraživanje portala Pressek pokazalo je da od 49  javnih i javno komunalnih preduzeća u Kragujevcu, Kruševcu, Kraljevu, Čačku, Jagodini i Smederevu, pet uopšte nema svoj sajt. Ali i da je među onima koja ga imaju zanemarljiv broj preduzeća koje zakonsku obavezu doslovno poštuju. Među pozitivnim primerima je JKP „Čistoća“ iz Kragujevca, sa čijeg sajta se može preuzeti sva zakonom propisana dokumentacija.

Ono što se najčešće „krije“ kada su u pitanju javna preduzeća jesu biografije direktora i članova nadzornog odbora, koje su okačene na svega nekoliko sajtova. Na nekima se pak, kao što je to u slučaju recimo Zoo parka Jagodina, ne može pronaći ni jedna jedina od zakonom propisanih informacija.

Na činjenicu da se odredba javnosti rada iz Zakona o javnim preduzećima godinama ne poštuje, niti se preduzeća kažnjavaju zbog kršenja zakona, upozorava godinama i organizacija Transparentnost Srbija.

O istraživanju Transparentnosti Srbija, ali i iskustvima udruženja, građana i novinara kada je u pitanju javnost rada javnih preduzeća čitajte u nastavku teksta koji ćemo objaviti sutra.