Rekonstrukcija pijace Centar u Kragujevcu zaustavljena je po rečima gradonačelnika Nikole Dašića, „zbog propusta i nepravilnosti koji su uočeni na sva tri projekta”. Greške su, kaže, napravljene i u projektu rekonstrukcije zgrade Tržnice i u projektima izgradnje nadstrešnice i podzemne garaže, čime je praktično samo potvrdio činjenice iznete u tekstu Portala Pressek objavljenom prošle nedelje. (Vidi LINK)

- Po projektu, koji je projektovao neko ko ima licencu za to projektovanje, dolazimo u situaciju da moramo da obustavljamo radove, jer ni sam izvođač nije siguran da li će da se uruši zgrada, ukoliko se ukloni galerija, kako je predviđeno projektom, rekao je Dašić, prilikom jučerašnjeg obilaska pijace Centar.

Od stubova koji drže nadstrešnicu ne može da se prođe. Činjenicu da u mlečnom paviljonu nema vode Dašić je nazvao „idiotskom greškom“.

- Pored toga bunkeri, kako ih narod s pravom zove, urađeni su suprotno merama koje je propisao Zavod za zaštitu spomenika kulture i oni će biti porušeni. U pitanje se dovodi i podzemna garaža neracionalnog kapaciteta, rekao je Dašić.

Greške su, kaže Dašić, činjene i u projektima i u nadzoru. Da je grešaka bilo pokazuje i dokumentacija dostupna na sajtu Agencije za privredne registre.

Gradska uprava za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine najpre je zbog nepotpune dokumentacije odbacila zahtev za izdavanje lokacijskih uslova. U novembru 2019. odbačen je zahtev za izdavanje građevinske dozvole za garažu zbog nepotpune dokumentacije, a odbačen je i zahtev za izdavanje građevinske dozvole za nadstrešnicu, jer je priložen pogrešan projekat. Umesto projekta za zgradu nadstrešnice, poslat je projekat za zgradu tržnice.

Osim grešaka u podnošenju same dokumentacije, rešenja objavljena na sajtu Agencije pokazuju da je previda bilo i prilikom izrade projekata. U jednom od rešenja donetih nakon obrušavanja dela zgrade Tržnice, konstatuje se da dubina temelja zgrade nije dobro procenjena prilikom projektovanja, jer nije bilo mogućnosti za merenje. Prvobitnim projektom procenjeno je da je temelj dubok, 1,5 metara, a prilikom izvođenja zemljanih radova pokazalo se da je dubina dvostruko veća.

U drugom se pak navodi da „je  tokom izvođenja radova na terenu, zatečena dubina zacevljenog Erdoglijskog potoka koja odstupa od projektovanog rešenja, a o kojoj se pre otpočinjanja radova nije znala dubina ni detalji postojećeg stanja“.

- Meni je jako žao, što na žalost, i u celoj državi i u lokalnim administracijama postoji gro ljudi koji smatraju da im po rođenju pripada mesto i da treba da rade kako im se radi i da ustvari ne haju uopšte, verovatno se više bave privatnim angažmanima, privatnim projektima, dok na poslu ono što rade za grad odrade traljavo i, hajde da kažem najblaže, nepošteno prema gradu. Lično bih voleo da istraga utvrdi ko je odgovoran za ovakav odnos prema tržnici. Da izađu ta imema i prezimena, te slike da izađu u novinama, da ne izlaze samo slike direktora ili gradonačelnika ovog, ili prošlog ili pretprošlog, ko je odgovoran za ovo stanje imenom i prezimenom, da se vidi. Da njegove komšije vide šta im komšija radi na Tržnici, kaže Dašić.

Dašić, podseća da je prva stvar koju je učinio u svom mandatu, još u septembru prošle godine, bila podnošenje prijave nadležnim istražnim organima.

- Još uvek nema rezultata. Nadam se da će to sprovesti do kraja, jer se ovde radi o urušavanju identiteta grada, kaže Dašić, dodajući da je JKP „Šumadija“ nedavno zatražila od Građevinskog fakulteta ispitivanje stabilnosti objekta Tržnice, s obzirom na to da to nije urađeno na vreme, te se ovih dana očekuje njihov odgovor.

Inače, Zavod za zaštitu spomenika kulture pre mesec dana naložio je rušenje bunkera, a 11. oktobra dao je i saglasnost na projekat rekonstrukcije fasade. Ovih dana, kaže Dašić, kreću radovi, a rok je, u zavisnosti od vremena, 120 dana.

Rekonstrukcija najstarije pijace na teritoriji grada Kragujevca, zelene pijace „Centar” započela je 22. maja i trebalo je da bude završena u decembru 2020. godine. Prema prvobitnom ugovoru cena radova bez PDV-a iznosila je 293 miliona dinara, porasla je, u međuvremenu, na 333.836.300,51 dinara bez PDV-a.