Kragujevčani su u proseku tokom aprila zarađivali 55.829 dinara, što je oko 3.000 dinara manje nego što je republički prosek (58.932 dinara), pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Većina Kragujevčana neće se složiti da je ovo iznos koji im je u aprilu „legao“ na račun. Činjenica je, naime, da razlika između statističke prosečne i realne srpske plate postoji i da nije mala.

Naime, medijalna neto zarada za april 2020. godine iznosila je 44.129 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu manju od navedenog iznosa.

Minimalna zarada isplaćena tokom aprila 2020. Iznosila je 30.367,04 dinara. Na minimalcu u Kragujevcu je većina zaposlenih u trgovini, te brojnim privatnim ugostiteljskim i malimfirmama i proizvodinim objektima.

Prosečna neto plata u javnom sektoru, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je 80.638 dinara.

Prema podacima Fiskalnog saveta prosečna plata u EPS-u je oko 100.000 dinara.

U Kragujevačkom JKP „Šumadija“, na primer, najniža zarada iznosi 44.100 dinara, dok direktor zarađuje 134.508 dinara.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima I doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci i policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.