Prosečna plata isplaćena u maju u Kragujevcu iznosila je 55.100 dinara. Toliko je Kragujevčanima u proseku „leglo na račun”, dok je ukupan iznos, sa porezima i doprinosima bio veći za dvadesetak hiljada dinara (76.417 dinara), pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Prosečna zarada (bruto) obračunata za maj 2020. godine na nivou republike iznosila je 81.464 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 58.892 dinara.

Najveće plate u Srbiji i dalje imaju stanovnici beogradske opštine Vračar. Njima je u maju, u proseku, „na račun leglo“ 95.672 dinara. Beograđani, inače, imaju za gotovo 50% veće plate od Kragujevčana. Beogradski prosek za maj iznosio je 72.686 dinara.

Više od Kragujevčana u proseku zarađuju i Novosađani (65.877 dinara), Smederevci (63.935 dinara), Požarevljani (62.487 dinara), Borani (68.532 dinara)...

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za maj 2020. godine nominalno je veća za 6,5%, a realno za 5,8%, dok je prosečna neto zarada veća za 6,3% nominalno, odnosno za 5,6% realno.

Ipak, većina zaposlenih u Srbiji zaradila je u maju znatno manje nego što pokazuje statistika prosečne plate. Naime, medijalna neto zarada za maj 2020. godine iznosila je 44.463 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu manju od ovog iznosa.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima i doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci I policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima. Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih.

Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta.

Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.