Prosečna neto plata u Kragujevcu, u martu mesecu ove godine, ponovo je bila niža od republičkog proseka. Zaposlenim Kragujevčanima, naime, na račun je leglo 55.537 dinara, dok je prosečna zarada na nivou republike u isto vreme iznosila 59.681 dinara.

Statistika pokazuje da su kragujevačke zarade niže su od onih u Beogradu, Novom Sadu, Boru, Lučanima... Sa druge strane, Kragujevčani zarađuju više od šumadijskog proseka (53.552 dinara), a plate su im veća i od onih u susednim gradovima poput Kraljeva, Kruševca, Čačka i Jagodine.

Inače, najveću prosečnu platu u Srbiji imaju stanovnici beogradske opštine Vračar. Prosečna neto zarada u ovoj opštini je 98.774 dinar.

Prosečna zarada sa porezima i doprinosima (bruto) obračunata za mart 2020. godine na republičkom nivou iznosila je 82.320 dinara. Kragujevčani su pak u istom mesecu u proseku bruto zarađivali 76.887 dinara.

Takozvana medijalna neto zarada za jun iznosila je 44.818 dinara. To zapravo znači da je 50 odsto zaposlenih u Srbiji ostvarilo zaradu manju od ovog iznosa, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima i doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci i policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.