Gordana Vučković, samostalni knjižnjičar u Zavičajnom odeljenju Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ u Kragujevcu, ovogodišnja je dobitnica nagrade „Najbolji bibliotekar Srbije“. Ovu nagradu najboljim predstavnicima svog esnafa dodeljuje Bibliotekarsko društvo Srbije.

Za najprestižniju nagradu u oblasti bibliotekarstva nominovano je pet bibliotekara, a ono što je, po oceni žirija koji su činili MIlica Matijević, Tatjana Bogojević i Olivera Nastić izdvojilo ovogodišnjeg laureata je njena bogata i dinamična radna biografija, posvećenost poslu i nesebično prenošenje znanja na mlađe kolege.

Ona je jedan od onih bibliotečkih stručnjaka koji, primenjujući inovativna rešenja u predstavljanju zavičajne građe, ruše stereotipe o bibliotekarstvu kao dosadnoj profesiji, navodi se u obrazloženju žirija.

- Baviti se kulturom u Srbiji, siromašnoj i politički nestabilnoj zemlji, nikada nije bilo lako, još manje isplativo, jer siromaštvo onemogućava život dostojan čoveka i duhovno obezvređuje svakog pojedinca, rekla je Gordana Vučković na današnjoj online ceremoniji uručivanja priznanja u oblasti bibloiotekarstva.

Ona je rekla da biblioteke i bibliotekari predstavljaju „malo selo hrabrih i neustrašivih Gala“ koji danas, kako je istakla, „umesto rimskoj, odolevaju savremenoj okupaciji u obliku nekulture, kiča i šunda“.

Ona je ocenila da je bibliotekarstvo u Srbiji „decenijama unazad, sistematski, neosetno ali istrajno, devastirano i obezvređivano“. Podsetila je da su pre više od tri decenije, knjižničari imali platu koja je bila na nivou republičkog proseka i dodala da taj prosek danas nemaju ni bibliotekari.

- Srpske političke elite ne mare mnogo za kulturu, osim kada svojataju naše uspehe pripisujući sebi zasluge, uglavnom kroz deklarativnu ili finansijsku podršku programa i projekata koje smo mi osmislili i realizovali, istakla je Vučković.

Gordana Vučković, učinila je značajan iskorak u osmišljavanju i organizovanju manifestacije „Dani kragujevačke knjige“, koja zahvaljujući njenoj inventivnosti i predanom radu prerasta u „Dane kragujevačke kulture“.

Član je i aktivni saradnik redakcije časopisa „Koraci“ i „Kragujevačko čitalište“. Poseduje bogatu bibliografiju stručnih radova, preko 60 bibliografskih jedinica. Autor je više tematskih izložbi i monografskih publikacija.