Procene su da će se broj starijih u periodu od 2000. godine do 2050 udvostručiti i sa 605 miliona porasti na 2 milijarde. Evropa će svakako biti najstariji kontinent sa 33,6 odsto starijih osoba u ukupnoj populaciji, dok će u Srbiji 2050. godine 32,3 procenta stanovnika biti starije od 60 godina.

Skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 1991. godine 1. oktobar za Međunarodni dan starijih osoba, kako bi pažnju javnosti fokusirala na položaj i probleme starijih osoba i važnost dostojanstvenog starenja. Ove godine Međunarodni dan starijih osoba je usmeren na starije žene i tema 2022. godine je: „Otpornost i doprinosi starijih žena”.

U strukturi stanovništva Srbije osobe starije od 65 godina učestvuju sa 17, 4 odsto, što njeno stanovništvo čini jednim od najstarijih na svetu. Žene čine 56 odsto populacije starosti od 65 do 79 godina i 62 odsto populacije starije od 80 godina.

Međunarodni dan starijih osoba 2022. godine prilika je da se glasovi starijih žena čuju, prepoznaju i uvaže. Prilika je da se pokaže njihova otpornost i doprinosi u društvu, da se promoviše politički dijalog za unapređenje zaštite ljudskih prava starijih osoba i prepozna doprinos starijih žena održivom razvoju.

Pandemija COVID-19 povećala je postojeće nejednakosti, pri čemu su u poslednje tri godine posebno intenzivni socijalno-ekonomski, ekološki, zdravstveni i klimatski uticaji na živote starijih osoba, a pre svega starijih žena koje čine većinu starijih osoba.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosto ukazala je da je predstojeći popis stanovništva u Republici Srbiji  dobra prilika za realno i na podacima zasnovano sagledavanje stanja i kreiranje adekvatnih javnih politika u svim segmentima, koje odgovaraju strukturi i potrebama stanovništva.

- Takve politike unapređuju ravnopravnost i poštovanje prava svih građana i građanki, navodi se u saopštenju poverenice, u kome se ističe i da je, pored obaveza koje ima država,  odgovornost  i na svakom od nas da budemo solidarni i odgovorni,  jer bez toga nema dostojanstvenog i kvalitetnog života.

Stereotipi i predrasude sprečavaju socijalnu inkluziju starijh osoba imogu da spreče starije osobe da u potpunosti učestvuju u društvenim, političkim, ekonomskim, kulturnim, duhovnim, građanskim i drugim aktivnostima.

Podsećamo da je, godišnji izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti 2021. pokazao da je u godini pandemije najviše pritužbi bilo zbog diskriminacije starijih od 65 godina, i to zbog zabrane kretanja i drugih mera tokom vanrednog stanja, pristupa državnim institucijama u zdravstvu i penzijskom i invalidskom osiguranju.

- Starost je neminovna sudbina svih nas, zato nam je danas dužnost da brigom i razumevanjem za starije učinimo njihov život lepšim i lakšim, istakao je zaštitnik građana Zoran Pašalić povodom Međunarodnog dana starijih.

Pašalić je dodao da ukoliko želimo obezbediti siguran i dostojanstven život našoj sve brojnijoj starijoj populaciji, prvo moramo rušiti štetne stereotipe da su stariji teret za društvo, a drugo, ne smemo dozvoliti da se osećaju loše ili diskriminisano zbog njihovih godina. Moramo biti svesni toga da veliki broj starijih živi sam, bez redovnih ličnih primanja, a diskriminacija se ispoljava u gotovo svim oblastima. Otežan im je pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti i raznim uslugama i servisima podrške, ugrožena su im imovinska prava, penzijsko i invalidsko osiguranje, a posebno su pogođene osobe sa invaliditetom, ukazao je zaštitnik građana.

- Oni su ranjivi, često izloženi nasilju i zanemarivanju, zbog toga im je međugeneracijska podrška i solidarnost veoma važna. Važno je i da njih doživljavamo kao društveni resurs, a ne pasivne korisnike prava i sloboda koji su socijalni teret, naglasio je Zoran Pašalić i objasnio da o starijoj populaciji ne treba razmišljati kao o problemu, već kao o potencijalu. Njihovo radno i životno iskustvo je neprocenjivo, zato je potrebno razviti mogućnost za njihovo šire društveno angažovanje ukoliko oni to žele.