U trenutku kada se u Srbiji menja Zakon o eksproprijaciji, čije izmene su dovele do protesta ekoloških udruženja, praksa u Kragujevcu pokazala je da je polovina novca koji je ove godine u budžetu izdvojen za sudske kazne i penale isplaćena upravo po tužbama građana za eksproprijaciju zemljišta.

Naime, iz budžeta grada Kragujevca u 2021. na ime sudskih kazni i penala isplaćeno je 824 miliona dinara. Polovina tog novca (420 miliona) isplaćena je po tužbama u imovinsko-pravnim sporovima, dok je 404 miliona plaćeno po tužbama građana za eksproprijaciju zemljišta. Ova stavka, po rečima Branka Petronijevića, gradskog pravobranitelja, predstavlja veliki udar na budžet. Radi se o problemu koji muči gotovo sve lokalne samouprave u Srbiji, a izazvan je nezakonitom i neplanskom izgradnjom ulica i drugih površina javne namene od 1946. do perioda pre 10 godina.

- Izgradnja površina javne namene vršena je bez sprovođenja ili usled nepotpunog sprovođenja zakonitog postupka eksproprijacije čime su bez naknade deposedirani vlasnici zemljišta. U poslednjih 25 godina vlasnici ili njihovi naslednici podnose tužbe protiv lokalnih samouprava za nadoknadu štete. One ih na teritoriji cele zemlje u 95 posto slučajeva gube zbog povrede prava na imovinu, čija je neprikosnovenost zagarantovana članom 58. Ustava republike Srbije i Protokolom 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a time i jasnim stavom Vrhovnog kasacionog suda i samom sudskom praksom, objašnjava Petronijević za portal Pressek.

On dodaje da značajan rashod u budžetu Grada predstavljaju i troškovi koji nastaju u postupcima zakonite eksproprijacije i da su tokom 2021. godine oni isplaćeni građanima za izgradnju ulica Dragojla Dudića i Košutnjačkog visa.

Mnogo tužbi i veliki odštetni zahtevi

Govoreći o velikim iznosima koji Kragujevac svake godine plaća po osnovu sudskih kazni i penala, Petronijević objašnjava da se godinama protiv Grada pokreće veliki broj tužbi, kao i da se u nekim slučajevima radi o procesima sa veoma visokim odštetnim zahtevima.

Gradsko pravobranilaštvo je, po njegovim rečima, samo tokom 2021. godine formiralo preko 3.200 parničnih predmeta, a u ovom trenutku služba ima u obradi preko 22.000 predmeta pokrenutih ranijih godina u koje spadaju parnični, vanparnični, izvršni, upravni i drugi postupci.

On ističe da imovinsko-pravne sporove, koji su u ovoj godini i bili najveći udar na budžet, karakteriše neracionalno upravljanje nepokretnom imovinom Grada od strane lokalne samouprave, a pre svega Javnog preduzeća za izgradnju u periodu od 2006. do 2014. godine, kao i neracionalno raspolaganje budžetskim sredstvima ostvarenim od prodaje te iste nepokretne imovine.

Kao velike rashode u budžetu u ovoj godini navodi dva ključna predmeta koje je grad Kragujevac izgubio zbog propusta u radu Javnog preduzeća za izgradnju, čiji je pravni naslednik JP Putevi Kragujevac, a čija je naplata realizovana u 2021. godini. Radi se o milionskim ugovorima koje je ovo preduzeće zaključilo sa privrednim društvima Yu Broker doo Beograd i Tuš doo Beograd, 2007. odnosno 2010. godine. Prema presudama Grad je ovim preduzećima morao da isplati 127, odnosno 106 miliona dinara.

- U slučaju privrednog društva Yu Broker od početka je bila jasna nesavesnost Grada i Javnog Preduzeća za izgradnju, ali je Grad bio primoran da vodi spor do kraja zbog dugogodišnje nelikvidnosti i usled toga nemogućnosti da ovom privrednom društvu izvrši povraćaj neosnovano stečenog novca. Nezavisno od toga pravobranilaštvo je Vrhovnom kasacionom sudu uložilo reviziju na pravosnažnu presudu Privrednog suda u Kragujevcu, koja nije sprečila prinudno izvršenje jer predstavlja vanredni pravni lek, ističe Petronijević.

On dodaje da je sa privrednim društvo Tuš Grad zaključio poravnjanje pred Višim sudom u Kragujevcu i da je ovo preduzeće pristalo da otpiše kamatu od 500.000 evra, pa je isplata dugovanog iznosa izvršena kroz osam mesečnih rata.

Sud presuđuje i u korist Grada

U 95 posto slučajeva Kragujevac pozitivno rešava sporove zbog neplaćenog zakupa poslovnog prostora i stanova u javnoj svojini grada, kao i sporove nastale zbog nenamenskog korišćenja subvencija u poljoprivredi. Treba pomenuti i uspešno rešene sporove sa privrednim društvima Zastava vozila, odnosno TP Srbija i Delez.

- Grad je sa privrednim društvom Zastava vozila u stečaju vodio dva procesa – jedan vezan za zaštitu poslovnog prostora u Ulici despota Stefana u Beogradu, vredan oko milion evra i drugi vezan za imovinu Grada na potezu Kneženov arsenala, označenog kao objekti „Štamparija” i „Čaurnica”. Oba su rešena u korist Grada. Takođe, vansudski je rešen i dugogodišnji imovinski spor sa TP Srbija i Delez u kome je Grad inkasirao 48 miliona dinara i izvršio povraćaj pet lokala, ističe Petronijević.

Od bitnih procesa koje je Grad dobio u ovoj godini navodi i spor za utvrđivanje ništavnosti člana 4 Aneksa II Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa Košarkaškim klubom Radnički KG, što bi značajno trebalo da umanji obaveze Grada prema ovom klubu. Kako navodi, parnički postupak pokrenut po tužbi ovog kluba 2014. godine još nije okončan, ali se pristupilo mirnom rešenju spora.