Asfaltiranje ulica, rekonstrukcija ili izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže, ulična rasveta u prigradskim i seoskim sredinama, postavljanje ležećih policajaca, saniranje udarnih rupa, trotoara i autobuskih stajališta, neki su od najvećih problema sa kojima se susreću Kragujevčani. Takav zaključak se bar nameće kada se pogledaju predlozi koje su građani uputili Gradskoj upravi tokom javne rasprave o Nacrtu budžeta za 2022. godinu.

Od 15. do 25. oktobra Kraujevčani su imali priliku da čelnicima grada predoče koje su to oblasti u kojima bi budžetska sredstva trebalo da budu povećana, kao i da predlože realizaciju određenih projekata. Tokom tih sedam dana Gradskoj upravi je stiglo svega 50 predloga koje, po rečima Nenada Stanišića, člana Gradskog veća za finansije, možemo da podelimo u tri kategorije.

Daleko najveći broj predloga odnosio se na rešavanje postojećih komunalnih problema u gradu, dok  drugo mesto zauzimaju ekološki problemi. Poslednju grupu čine predlozi o rekonstrukciji ili izgradnji potpuno novih objekata kao što su Dečiji kulturni centar, novo obdanište, moderan Klinički centar, uređenje hipodroma, izgradnja južne obilaznice, stadiona u Vinogradima ili saniranje nadvožnjaka u Ulici dr Jovana Ristića.

Stanišić ističe da je usled velikih komunalnih problema već odlučeno da se rebalansom budžeta za 2021. godinu, koji bi trebalo da bude usvojen 5. novembra, budžet za komunalne delatnosti poveća za 120 miliona, a da će bitno mesto u budžetu za narednu godinu zauzeti i ekološki problemi.

- Tokom javne rasprave dobili smo tri predloga koja se odnose na ekologiju – ozelenjivanje gradske sredine, povećavanje izdavanja za monitoring površinskih voda i monitoring životne sredine ukupno. Ekološka svest građana je na sve višem nivou i zbog toga je odlučeno da se njihovi predlozi prihvate i povećaju se sredstva u budžetu koja će se odnositi na ekologiju, objašnjava Stanišić.

On ističe da je, kada je reč o trećoj grupi predloga, prihvaćena i ideja građana o izgradnji novog obdaništa i najavljuje u 2022. godini značajna sredstva u te svrhe.

- Naredne godine očekujemo izgradnju potpuno novog obdaništa u naselju Erdeč, koje će funkcionisati u okviru jedne od naših predškolskih ustanova. Reč je o državnom projektu, ali će i grad obezbediti značajna sredstva. Ideja je da što više dece dobije mogućnost da ide u vrtić, pa smo pored izgradnje novog obdaništa, u budžetu za narednu godinu opredelili i dodatnih 50 miliona dinara za sufinansiranje upisa dece u privatne vrtiće. Procena je da će to biti dovoljno za 300 novih mesta, čime će se lista čekanja značajno smanjiti, ističe Stanišić.

Kada govorimo o drugim kapitalnim investicijama koje su građani predložili, one neće biti uvršćeni u budžet iz nekoliko razloga.

Po rečima Nenada Stanišića, izgradnja južne obilaznice i rekonstrukcija kliničkog centra su republički projekti i sredstva za njih ne mogu biti opredeljena u budžetu grada. Budući da se tek krenulo sa izgradnjom severne obilaznice, naš sagovornik je skeptičan da će država brzo krenuti u projekat južne. Govoreći o kliničkom centru on podseća da se rekonstrukcija te ustanove već dve godine nalazila u republičkom budžetu i da će verovatno sredstva biti opredeljena i u 2022. Međutim, kada će se početi sa rekonstrukcijom to je isključimo na republičkom organima.

Za razliku od ova dva projekta ideja o izgradnji Dečijeg kulturnog centra neće biti uključena u budžet iz tehničkih razloga.

- Da bi se nešto finansijski pojavilo u budžetu mora da postoji projekat, a da bi on postojao mora da se pronađe odgovarajuća lokacija. Prvo moramo da vidimo da li je sve imovinski rešeno na toj lokaciji, pa da raspišemo tender za projektovanje, zatim da dobijemo predračun svih tih radova i tek kada imamo čistu situaciju možemo da opredelimo sredstva u budžetu. Zbog toga ideja o izgradnji centra ne može da uđe u budžet za ovu godinu, ali je bitno da je ona pristigla, jer tako vidimo šta gradu nedostaje. Moguće je da će ona da se pojavi u budžetu za neku narednu godinu, kao što sanacija nadvožnjaka u Ulici dr Jovana Ristića nije bila u budžetu za 2021, ali će biti u budžetu za narednu godinu, objašnjava Stanišić.

Online anketa pun pogodak, podbacili klasični načini

Iako je ove godine tokom javne rasprave stiglo samo 50 predloga građana, u gradskoj upravi ističu da je to dva puta više nego pre godinu dana. Građani su najčešće stava da njihovi predlozi ništa neće da promene, dok Stanišić objašnjava da prihvatanje nekoliko predloga treba da ih razuveri i natera da budu angažovaniji. U te svrhe ove godine je po prvi put kao deo javne rasprave napravljena i online anketa, odnosno upitnik o budžetskim prioritetima. Ona je koncipirana tako da su građani birali oblasti u kojima je potrebno povećati sredstva u budžetu i na prva tri mesta se nalaze saobraćajna infrastruktura, komunalne delatnosti i zaštita životne sredine. Međutim, važnost ankete je u tome što je čak 72 posto predloga građana pristiglo na ovaj način.

Od 50 pristiglih čak 36 su građani predložili u online anketi dok je svega 14 stiglo putem klasičnih kanala.

U glasačku kutiju koja se nalazila u holu Skupštine grada pristiglo je 4 predloga, 2 preko mesnih zajednica, 3 na zakazanoj javnoj raspravi tokom koje su građani mogli od zvaničnika da dobiju pojašnjenja o nekim budžetskim stavkama i 5 predloga elektronskim putem – e-mailom.

Kao novina u javnoj rasprai ove godine je trebalo da počne sa radom i poseban budžetski portal Grada, ali njegova aktivacija je najavljena za decembar. Kako navode u Gradskoj upravi nisu želeli da odlažu javnu raspravu za decembar kako bi građani imali priliku da pošalju svoje predloge, kao i da bi gradski zvaničnici imali dovoljno vremena da o njima odluče.