Promene do kojih je došlo u Kragujevcu samo su privid. Suštinski se ništa nije promenilo i dalje se vozimo u pogrešnom smeru, i to sve brže i brže, smatra Milan Urošević, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i šef odborničke grupe SPO-a u Skupštini grada Kragujevca

On je smatra da je problem u nekompetentnosti gradske vlasti, njihovoj bezidejnost, neagilnosti, nemanju vizije ni plana kako Kragujevac treba da izgleda u budućnosti, kako da se poboljšaju uslovi žvota i kako da grad na prirodan način poveća prihode.

Takav primer je, prema Uroševićevom mišljenju, povećanje poreza na imovinu Kragujevčana.

- To je priznanje da je gradski budžet pred kolapsom, a građani plaćaju ceh nesposobnosti gradske vlasti, ističe Urošević.

On je podsetio, da se prethodni gradonačelnik proglasio za stečajnog upravnika, tako se i ponašao i vodio grad, kao stečajni upravnik, bez unapred pripremljenog plana reorganizacije, većini poznatijem po skraćenom nazivu UPPR.

- UPPR-a nije bilo, nije bilo ama baš nikakvog plana, pa za naš grad nije ni moglo biti boljitka. Ono što je sada razlog za brigu svakog dobronamernog Kragujevčanina je što se novopostavljeni, (realno teško je reći izabrani, jer znamo čije su ime ljudi zaokruživali na glasačkom listiću), ponaša kao likvidacioni upravnik. Nakon stečaja, postoji kakva takva perspektiva, nakon likvidacije ne preostaje ništa drugo do stavljanja ključa u bravu budućnosti našeg grada, dodaje Urošević.

On je objasnio, da ne bude pogrešno shvaćen, da ne može grad da bankrotira u bukvalnom smislu, ali on svakim novim danom gubi mogućnost da postane mesto na kom će deca želeti da ostanu.

- A to je poražavajuće, to je tiho umiranje jednog grada, naglasio je Urošević.

 On smatra nedopustivim, da u trenutku kada su građani suočeni sa krizom, zdravstvenom, ali u strahu i od ekonomske, onda kada država pokušava da pronađe način da pomogne i kada su za Kragujevac planirana nikad veća državna ulaganja, grad, umesto da pronađe način da dodatno pomogne, radi upravo suproto, građane opterećuje novim nametima u vidu porez na imovinu koji će naredne godine biti za trećinu veći od ovogodišnjeg.