Turistički radnici u 2021. ulaze sa nadom da će se pre svega stabilizovati epidemiološka situacija i da će najzad, nakon više od godinu dana moći da obavljaju svoju delatnost jer je to jedini način da opstanu na tržištu, kaže za Biznis.rs direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić.

- Broj radnika koji je prestao sa radom i koji se prijavio na biro rada u Nacionalnoj službi zapošljavanja, prema našim internim podacima, je oko 1.800 od oko 4.150 ukupno zaposlenih u turističkim agencijama. Nažalost, može se očekivati da još jedan broj radnika ostane bez posla i tokom januara, kada ističe obaveza zadržavanja radnika po drugoj opštoj pomoći, navodi Seničić.

Za sada, prema njegovim rečima, mali broj agencija je zatvoren ili je ušao u proces stečaja ili likvidacije.

- Naime, prema našim saznanjima oko 15 agencija organizatora putovanja je ušlo u proceduru stečaja ili likvidacije. Reč je uglavnom o turističkim agencijama koje su organizovale kongrese i individualna putovanja, pa, srećom, nema ni većeg broja putnika sa potvrdama o zamenskim putovanjima, navodi Seničić.

Kada je reč o gorućim problemima agencija, on ističe da je najveći problem nedostatak likvidnosti i prometa, jer pandemija traje i jako je teško održati firme sa svim pratećim troškovima plata, zakupa i obaveza prema državi.

- Takođe, veliki broj turističkih agencija, posebno onih manjih i dalje očekuje rešenja zahteva za kredite iz Fonda za razvoj, ali i odlaganje poreza i doprinosa po osnovu dosadašnje pomoći države, napominje Seničić.

Kada je reč o ekonomskom paketu mera, Seničić smatra da one nisu bile dovoljno selektivne i ukoliko ne dođe do ciljane sektorske bespovratne pomoći, a ovakva situacija se nastavi tokom proleća i leta, veliki broj agencija teško će izdržati da opstane na tržištu.

- Dosadašnja pomoć države je dobrodošla u jednoj ovako dramatičnoj situaciji kada nema prometa i likvidnosti. Nažalost, sve mere su bile okrenute održanju zaposlenosti, ali ne i opstanku privrednih subjekata, napominje Seničić i dodaje da bi akcenat morao biti na održanju privrednih subjekata jer ukoliko krizi dođe kraj, sa opstankom kompanija i zaposlenost se brzo može vratiti u normalu.