Skupština Srbije usvojila je 26. novembra izmene Zakona o eksproprijaciji, iako su i ekološka udruženja i opozicija tražili da zakon bude povučen iz procedure jer se njime, kako tvrde „legalizuje uzimanje privatne imovine koja se nađe na putu državnim projektima“.

Advokatska komora Srbije, u međuvremenu, je takođe pozvala predsednika Srbije Aleksandra Vučića da ne potpiše ovaj zakon upozoravajući da se njime krše ustavna načela.

Šta se zapravo menja u odnosu na dosadašnja zakonska rešenja.

Prema rečima Dragiše Ćalića, pravnog savetnika u Jukomu, po novom zakonu privatno strano lice može da ekspropriše i privatnu i državnu svojinu, a da je do sada privatnu svojinu mogla da ekspropriše samo država.

- Na primer, naša država ima sporazum sa nekom stranom firmom, velikim ulagačem i kaže - „evo, mi smatramo da je javni interes da oni sagrade, recimo, nuklearnu elektranu”. I za te potrebe oni sada mogu da uzmu i državno i privatno vlasništvo. Umesto da smo išli ka tome da se strožije i konkretnije odredi šta je javni interes, mi smo proširili krug ljudi u čije ime može da se kaže da je nešto javni interes, rekao je Ćalić za Istinomer.

Za pravne stručnjake je sporno i što izmene zakona predviđaju da se svi postupci sprovode po hitnom postupku. Advokatska komora Srbije naročito zabrinjavajućim smatra to što je vlasniku nepokretnosti ostavljen kratak, „krajnje neprimereni” rok od pet dana da se izjasni o predlogu za eksproprijaciju.

Usvojenim izmenama napravljena razlika u isplati naknade za eksproprisanu imovinu zavisno od toga da li se radi o objektima koji su legalno izgrađeni ili ne. Naime, predviđeno je da za legalne objekte država isplaćuje tržišnu vrednost, dok će za nelegalne objekte isplaćivati građevinsku vrednost.

U prevodu ukoliko kuća ima sve potrebne dozvole u procesu eksproprijacije vlasnik će moći da traži da mu se isplati tržišna vrednost, dok će vlasnik objekta koji nije legalizovan ili je u procesu legalizacije dobiti samo novac do vrednosti gradnje, banalno rečeno onoliko koliko koštaju crep, cement i cigla.

Posebno je problematično što u Srbiji prema nekim procenama ima oko 2 miliona objekata izgrađenih bez dozvole. Iako je do sada bilo više zakona s ciljem legalizacije objekata, ali nijedan nije dao očekivane rezultate.

- Neki od postupaka legalizacije traju 10 i više godina. Država ne može posledice ovih neuspelih zakonskih rešenja da prebacuje na teret građana, piše u saopštenju koje je potpisala predsednica AKS Jasmina Milutinović.

Po mišljenju Advokatske komore Srbije sporno je i to što će po novom zakonu država moći po svom nahođenju da u procesu eksproprijacije postavlja zastupnike za onu imovinu čiji su vlasnici preminuli, u slučajevima kada nije završena ostavinska rasprava ili imovinu čiji su vlasnici nepoznati. To, kako kažu, otvara vrata korupciji i raspolaganju imovinom suprotno interesima sopstvenika.

Predsednik Republike, da podsetimo, može da odbije da proglasi zakon koji je izglasala Narodna skupština. Takav zakon, zajedno sa pismenim obrazloženjem, predsednik Republike vraća Narodnoj skupštini na ponovno odlučivanje.

O vraćenom zakonu Narodna skupština odlučuje na prvoj narednoj sednici. Ako Narodna skupština odluči da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik Republike vratio na odlučivanje, zakon se izglasava većinom od ukupnog broja narodnih poslanika. Zakon koji je ponovo izglasan većinom od ukupnog broja narodnih poslanika, predsednik Republike je dužan da proglasi.