Danas je četvrtak, 16. septembar, 259. dan 2021. Do kraja godine ima 106 dana.

Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je srpski knez Mihailo Obrenović. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Zbog bune Tome Vučića Perišića pobegao je 1842. u Austriju, kada su zbačeni Obrenovići.

Nakon što se njegov otac knez Miloš vratio na vlast 1858, preuzeo je komandu nad vojskom, a 1861. ustanovio je narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdeo je modernim oružjem. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. i posle dugih pregovora naterao je 1867. Turke da povuku garnizone iz srpskih utvrđenih gradova. Sklapao je saveze s balkanskim hrišćanima s ciljem zajedničke borbe protiv Turske. Pomagao je razne kulturno nacionalne radnike poput Vuka Karadžića, Đure Daničića, Branka Radičevića i druge.

1380 - Umro je francuski kralj Šarl V Mudri, koji je kao regent, u vreme dok je njegov otac Žan II bio zarobljenik Engleza 1358. ugušio veliki seljački ustanak poznat kao Žakerija. Bilo je to vreme u Stogodišnjeg rata. Tokom vladavine počev od 1364. uspeo je da od Engleza povrati veći deo teritorija izgubljenih za Francusku katastrofalnim Bretanjskim ugovorom iz 1360.

1387 - Rođen je engleski kralj Henri V , koji je tokom vladavine od 1413. do smrti 1422. nastavio Stogodišnji rat s Francuskom. Pobedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz.

1498 - Umro je španski dominikanac Tomas de Torkvemada, prvi "veliki inkvizitor" Španije od 1483. do 1494. Kao predvodnik inkvizicije rimokatoličke crkve ubedio je kralja Ferdinanda V da 1492. izda dekret o proterivanju Jevreja, posle čega je 300.000 Jevreja moralo da napusti Španiju. Njegovo ime postalo je simbol isključivosti s takozvanom verskom motivacijom.

1736 - Umro je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom. Stvorio je skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom, na kojoj je tačka smrzavanja na 32. stepenu. Farenhajtova skala u upotrebi je u SAD, ranije i u Britaniji.

1745 - Rođen je ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. veka. Uprkos protivljenju cara Aleksandra I kao i većine generala, u vreme napada francuskog cara Napoleona I na Rusiju 1812. posle bitke kod Borodina, pustio je Francuze da uđu u Moskvu. Bio je to taktički potez, pošto je Francuzima bilo onemogućeno svako snabdevanje, a zatim im je tokom povlačenja naneo niz presudnih poraza, progoneći ih sve do Pariza. U ratu protiv Turske 1811. uspešno je komandovao ruskom moldavskom armijom.

1859 - Škotski istraživač Dejvid Livingston otkrio je u istočnoj Africi veliko jezero Njasa (Malavi). Jezero je podeljeno između savremenih država Malavi, Tanzanija i Mozambik.

1861 - Zastupništvo grada Zagreba dodelilo je Vuku Karadžiću Povelju počasnog građanina, kojom su mu data "sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju".

1869 - Rođen je srpski arheolog Miloje Vasić, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Njegovo životno delo je otkopavanje preistorijskog naselja Vinča. Na osnovu toga postavio je tezu da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja (egejska kultura) i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja. Objavio je više od 100 naučnih radova. Dela: "Preistorijska Vinča I-IV ", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča".

1894 - Rođen je Aleksandar Deroko, srpski arhitekta, istoričar umetnosti i pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od prvih istoriografa srpske srednjovekovne i narodne arhitekture, profesor Arhitektonskog i Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studirao je arhitekturu u Rimu, Pragu, Brnu i Beogradu, gde je diplomirao 1926. posle čega je u Parizu kod profesora Gabrijela Mijea specijalizovao srpsku srednjovekovnu arhitekturu. Autor je niza projekata, uključujući zgradu Bogoslovskog fakulteta i Svetosavskog hrama u Beogradu i crkve u Novom Sarajevu. Dela: "Narodno neimarstvo I ", "Narodno neimarstvo II ", "Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji", "Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji", "Rimski spomenici u Đerdapu", "Arhitektura staroga veka", "Spomenici arhitekture IX - XVIII veka u Jugoslaviji", "Folklorna arhitektura u Jugoslaviji", "Srednjovekovni gradovi na Dunavu", "Sveta Gora", "Sa starim neimarima", "Stara seoska kuća", "Stara varoška kuća", sećanja "A ondak je letijo jeroplan nad Beogradom" i "Mangupluci oko Kalimegdana".

1924 - Rođena je američka filmska glumica Beti Perske, poznata kao Lorin Bekol, supruga Hemfrija Bogarta, uz kojeg je igrala uloge samouverenih, agresivnih žena. Filmovi: "Duboki san", "Mračni prolaz", "Rt Largo", "Mladić s trubom", "Zapisano u vetru".

1941 - Nemački nacistički vođa Adolf Hitler naredio je gušenje ustanka u Srbiji po svaku cenu i svim sredstvima. Između ostalog u Srbiji je primenjena drakonska mera - za svakog ubijenog nemačkog vojnika streljano je 100, a za ranjenog 50 Srba.

1963 - Malaja (više različitih sultanata), Severni Borneo, Saravak i Singapur osnovali su federaciju Malezija. Singapur je ubrzo istupio iz te zajednice.

1967 - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija U Tant pozvao je SAD da obustave bombardovanje Severnog Vijetnama, što je Vašington ignorisao.

1975 - Država Papua Nova Gvineja stekla je punu nezavisnost od Australije. Do Prvog svetskog rata ta teritorija bila je podeljena između Britanije (južni deo-Nova Gvineja) i Nemačke (severni deo-Papua, uključujući i Bizmarkov arhipelag). Od tada ona je britanska kolonija i pod upravom Australije.

1977 - Umrla je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Pravo ime bilo joj je Marija Sesilija Sofija Ana Kalogeropulos. Karijeru je započela 1947. i pevala je s ogromnim uspehom na najvećim svetskim operskim scenama. Sugestivna gluma i glas velikog raspona neobične boje i izuzetne topline, kojim je s lakoćom savladavala i najteže deonice, doneli su joj svetsku slavu.