Priznanje za Najbolju knjigu 2023. u Kragujevcu ravnopravno je dodeljeno dvema publikacijama: „Knez Mihailo. Rođen u Kragujevcu” i „Sveti kralj Milutin i njegovo doba: istorija, književnost, umetnost”.
Kneževo rođenje u Kragujevcu, tadašnjem političkom centru Kneževine Srbije, simbolizuje duboku povezanost dinastije Obrenović i ovog grada. Publikacija koju potpisuje stručni tim Narodnog muzeja Šumadije i Istorijskog arhiva Šumadije – Bojana Topalović, Roksanda Aleksić i Goran Milosavljević, predstavlja dragocen segment u okviru celokupnog obeležavanja kneževog rođenja u godini koja je iza nas.
Kroz tri sadržajne celine Detinjstvo i prva vladavina, Period izgnanstva kneza Mihaila Obrenovića i Knez Mihailo Obrenović kao paradigma prosvećenog vladara, autori su prikazali životni put jedinog srpskog vladara rođenog u Kragujevcu, istoriju političkih, društvenih i spoljnopolitičkih prilika u Srbiji, kao i političke i društvene fenomene jednog perioda.
- Ova publikacija predstavlja izdavački poduhvat Narodnog muzeja Šumadije u kome su korišćeni relevantni istorijski izvori i odgovarajuća literatura. Brojne ilustracije - faksimili dokumenata i novčanica, fotografije, akvareli, litografije, bakrorezi, slike, crteži, tablotipije, medalje, pečati, razglednice... doprinele su lepoti knjige, ali su u isto vreme istakle značaj saradnje ustanova kulture
u očuvanju i prezentaciji bogatog srpskog kulturnog nasleđa. Dizajn i grafičko oblikovanje povereni su Dejanu Petroviću koji je ujedno bio zadužen i za vizuelni identitet kompletne organizacije jubileja. U knjizi formata 24x24 cm, tvrdih korica na kojima se, kroz jednostavne geometrijske oblike, pojavljuje prepoznatljiv portret kneza Mihaila – simbola tadašnjeg vremena, i obima 157 strana dominiraju crvene i zlatne nijanse koje još ekspresivnije ističu njenu lepotu, stoji u obrazloženju
žirija.
Samim svojim naslovom knjiga ulazi u tematski okvir koji opravdava i zauzima posebno mesto u Zavičajnom odeljenju, dok uz ostale kriterijume zavičajnosti – autorstvo i izdavaštvo, u potpunosti opravdava ovogodišnju Nagradu.
Sledeća publikacija koja takođe nosi priznanje „najbolja u 2023” je „Sveti kralj Milutin i njegovo doba: istorija, književnost, umetnost”.
Knjiga je objavljena dve godine nakon Međunarodnog naučnog skupa „Kralj Milutin i doba Paleologa: Istorija, književnost, kulturno nasleđe” održanog u Skoplju, u srpskoj državnoj i crkvenoj prestonici Milutinovog doba i gradu u kome je stolovao, a povodom obeležavanja sedamstote godišnjice od smrti Kralja. Pored prezvitera dr Srboljuba Ubiparipovića, kao urednik je potpisana i dr Jasmina S. Ćirić, docent Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, čime publikacija ispunjava kriterijum autorstva, u ovom slučaju sekundarnog. Iako ne obrađuje kragujevačke teme, uz sekundarno autorstvo i izdanje u okviru izdavačke kuće Eparhije šumadijske „Kalenić”, publikacija zadovoljava vrednosne kriterijume zavičajnosti i takođe zauzima značajno mesto u Zavičajnom fondu.
- Zbornik „Sveti kralj Milutin i njegovo doba: istorija, književnost, umetnost” sadrži četrdesettri rada domaćih i stranih učesnika na srpskom i engleskom jeziku. Prema rečima dr Dragane Pavlović, „sakupljeni radovi su posvećeni istorijskim prilikama u srednjovekovnoj Srbiji u vreme kralja Milutina, odnosu Srbije prema Vizantiji i kontaktima sa aktuelnim suverenima iz dinastije Paleologa, te
umetničkim delima koja nastaju u doba pomenutog srpskog vladara i uticajima koje je Vizantija tada imala na srpsku kulturu”, stoji u obrazloženju žirija.
Tvrdih korica, sa zaštitnim omotom, knjiga je štampana na kunstdruku u tiražu od 1.000 primeraka na 876 strana. Broji preko dve stotine ilustracija visokog kvaliteta. Prednji i zadnji forzec ilustrovan je fotografijom na kojoj je prikazan detalj zapisa na donjem rubu plaštanice kralja Milutina kojoj je posvećena i jedna studija u Zborniku. Iako naslovljena „zbornik” ova publikacija zahvaljujući svom sadržaju, ali i bogatoj opremi i grafičkom dizajnu Dejana Mandelca prevazilazi okvire zbornika sa konferencije. Ona je pre studija sa svim karakteristikama dobro koncipirane umetničke monografije.
Imajući u vidu da su nagrađene publikacije posvećene rođenju i smrti srpskih vladara, u ovoj odluci žirija simbolično se ogledaju kontrastne slike koje izražavaju jaku i neraskidivu vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kroz prizmu životnog ciklusa, naglasili bismo obavezu zajednice i svakog pojedinca da čuva i baštini svoju tradiciju i kulturno nasleđe. Širenjem znanja o istoriji i kulturi, čuvamo ne samo sećanje na naše vladare, već i identitet i kontinuitet naše zajednice. Dodelom ove nagrade na DKK, manifestaciji koja slavi zavičajnost, potvrđujemo važnost povezivanja sa lokalnom istorijom i kulturnim nasleđem koji predstavljaju temelj za dalji razvoj i prosperitet.
Inače, žiri je ove godine radio u sastavu: Jelena Davidović, istoričar umetnosti, Gordana Jocić, novinar i Jasmina Marković, bibliotekar.