Gradu Kragujevcu prebačeno je tokom pet godina 916.000.000 dinara iz tekuće rezerve republičkog budžeta, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.

- Posmatrano po pojedinačnim gradovima i opštinama, ubedljivo najveći dobitnik sredstava preko tekuće budžetske rezerve u periodu 2018-2023. bio je Grad Beograd – ukupno preko 9 milijardi dinara, što predstavlja trećinu ukupnog iznosa koji je lokalni nivo vlasti dobio na ovaj način, navodi se u analizi.

Kragujevac se pak po sumi novca koju je dobio nalazi na drugom mestu. Na trećem je Novi Sad koji je dobio gotovo 300 miliona manje, slede Zaječar i Zrenjanin i Jagodina, dok se Niš nalazi na 11. mestu.

Analiza, inače pokazuje da je na četiri najveća grada u Srbiji otišlo 40% ukupnih sredstava koja su preusmerena lokalnom nivou vlasti iz tekuće budžetske rezerve.

Ako se izuzme jo nekoliko većih gradova, ostali gradovi opštine dobijali su relativno skromne iznose ispod 100 miliona dinara.

Zanimljivo je da prilikom prebacivanja novca lokalnim samoupravama najčešće nije navedeno na šta će taj novac biti potrošen.

U obrazloženju raspodele budžetske rezerve najčešće se pojavljuje samo jedna rečenica koja nije informativna - sredstva se dodeljuju za izvršavanje obaveza koje nije bilo moguće predvideti u postupku pripreme i donošenja budžeta, a koji mogu dovesti do ugrožavanja tekuće likvidnosti lokalne vlasti.

- Prilično velika budžetska sredstva koja se svake godine preusmeravaju za rešavanje problema s likvidnošću brojnih gradova i opština, kao i značajne regionalne razlike po relativnim iznosima, ukazuju na to da sistem lokalnih finansija u Srbiji nije dovoljno uređen, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.

Dalje navodi i da je jedan od problema u finansiranju lokalnih samouprava „zapušten sistem nenamenskih transfera koje one svake godine zakonski dobijaju iz republičkog budžeta“.

- Zakon o finansiranju lokalne samouprave dozvoljava da godišnji nenamenski transferi iznose ukupno 1,7% ostvarenog BDP prema poslednjem objavljenom podatku RZS-a, ali se ova odredba odavno ne primenjuje u praksi.

Uprkos tome što se nominalni BDP značajno povećao u prethodnih desetak godina, veličina nenamenskih transfera koje gradovi i opštine dobijaju iz budžeta Republike praktično je nepromenjena od 2012. tako da još uvek iznose 33 milijarde dinara (izuzev u 2013. godini, kad je transferisano 35,3 milijardi dinara), kažu u Fiskalnom savetu.

Zaključavanje nenamenskih transfera na nivou od pre jedne decenije bi, navodi fiskalni savet, moglo da bude jedan od uzroka budžetskih problema u pojedinim lokalne samouprave, koje Vlada onda diskreciono rešava prebacivanjem sredstava iz tekuće rezerve po potrebi.

- Smatramo da to nije dobro rešenje, budući da je za dugoročni razvoj jedinica lokalne samouprave veoma bitno da imaju dovoljne i predvidive izvore prihoda, a to svakako nije slučaj sa sporadičnim preusmeravanjima iz tekuće rezerve bez jasnih kriterijuma, navode u Fiskalnom savetu.

Reašavanje ovog problema, po mišljenju Fiskalnog savet, zahteva sistemsko uređenje finansiranja lokalnih samouprava (uključujući preispitivanje optimalnog iznosa nenamenskih transfera), pažljiviji nadzor nad njihovim budžetima, kao i propisivanje jasnih i ekonomski razumnih kriterijuma za dodelu sredstava iz tekuće budžetske rezerve.

- Procenjujemo da bi adekvatna reforma lokalnih finansija u srednjem roku osetno umanjila potrebu za korišćenjem tekuće rezerve – godišnje za nešto ispod 5 milijardi dinara, što predstavlja oko 9% sredstava koja se tokom godine preraspodeljuju pomoću ovog mehanizma, navodi se u analizi.

Analiza Fiskalnog saveta pokazala je da se osim za finansiranje lokalnih samouprava sredstva iz tekuće budžetske rezerve koriste i za finansiranje sporta i verskih organizacija, te da se to čini na nedovoljno transparentan način.

Fiskalni savet preporučio je, inače, Vladi da dozvoljenu upotrebu budžetske rezerve odmah ograniči na 3% budžetskih prihoda, a u srednjem roku na 2% prihoda, te da se namena za koju se može koristiti budžetska rezerva jasno definiše i ograniči.